Izgubljena vojska Kambiza II: Misterij meฤ‘u pijeskom

Izgubljena Kambizova vojska II

Enigma izgubljene vojske Kambiza II fascinira generacije viลกe od dva tisuฤ‡ljeฤ‡a. Ova priฤa, puna intriga, pustinjskog pijeska i nerijeลกenih misterija, datira iz 6. stoljeฤ‡a prije Krista, kada je perzijska vojska 50.000 muลกkarca Nestao je bez traga dok je prelazio egipatsku pustinju. Ovaj dogaฤ‘aj, koji je uglavnom opisao grฤki povjesniฤar Herodot, potaknuo je razne teorije koje pokuลกavaju objasniti jedan od najลกokantnijih nestanaka u antici.

Kambiz II., sin Kira Velikog i vladar Ahemenidskog Perzijskog Carstva, poduzeo je pohod na Egipat s ciljem proลกiriti njihove domene. Meฤ‘utim, tragiฤni nestanak njegove vojske u pustinji dugo je ostavljao povjesniฤarima i arheolozima viลกe pitanja nego odgovora. Je li bilo stvarno? Je li to bio vojni poraz ili je, kako neki tvrde, bila odgovorna pjeลกฤana oluja? Ovaj ฤlanak otkriva sve moguฤ‡e kutove ove fascinantne priฤe.

Povijesni kontekst Kambiza II

godine na perzijsko prijestolje stupio Kambiz II 530. pr nakon smrti svog oca, Kira Velikog, i vladao je do 523. godine pr. U njoj 525. pr, predvodio je vojsku da pokori faraona Psametikusa III., postavลกi se kao faraon Egipta nakon odluฤujuฤ‡e bitke kod Peluzija.

Ambiciozan i ลพeljan uฤvrstiti svoju vlast, Kambiz je takoฤ‘er planirao osvojiti oazu Siwa, dom poznatog Amunovog proroฤiลกta, jedne od glavnih vjerskih institucija u regiji. Prema povijesnim izvorima, njegova je namjera bila legitimirati svoju vladavinu povoljnim proroฤanstvom ili, ako to ne uspije, uniลกtiti proroฤiลกte i pokoriti sveฤ‡enike.

Marลก u pustinju i nestanak

Vojska Kambiza II., sastavljena od nekih 50.000 muลกkarca, krenuo je prema oazi Siwa iz Tebe, prelazeฤ‡i negostoljubivu zapadnu pustinju Egipta. Prema Herodotu, nakon sedam dana marลกiranja stigli su do oaze El-Kharga, no nakon ลกto su napustili to mjesto, vojnici su misteriozno nestali meฤ‘u nepreglednim dinama. Najpoznatije objaลกnjenje je da je vojsku iznenadila ogromna pjeลกฤana oluja koja je muลกkarce zatrpala metrima pijeska, pretvorivลกi dogaฤ‘aj u neviฤ‘enu tragediju.

Iako je ova verzija ลกiroko prihvaฤ‡ena, s vremenom su se pojavile mnoge sumnje. Egiptolozi i arheolozi doveli su u pitanje istinitost ove priฤe, ukazujuฤ‡i da je nestanak mogao biti uzrokovan drugim ฤimbenicima, poput nedostatka resursa, bolesti ili ฤak planirane vojne zasjede lokalnih pobunjenika.

Moderne teorije o sudbini vojske

Godine 2009. talijanski arheolozi Angelo i Alfredo Castiglioni tvrdili su da su pronaลกli dokaze koji bi mogli pripadati izgubljena vojska. Njihovi nalazi ukljuฤivali su ostatke kostura, bronฤano oruลพje i nakit karakteristiฤan za ahemenidsko doba u juลพnoj Siwi. Ta su otkriฤ‡a protumaฤena kao moguฤ‡i dokaz da je Kambizova vojska doista postojala i da je moลพda doista podlegla ekstremnim pustinjskim uvjetima.

Meฤ‘utim, joลก jedna teorija dobila je na znaฤaju 2014. kada je egiptolog Olaf Kaper sa Sveuฤiliลกta Leiden predloลพio alternativno objaลกnjenje temeljeno na njegovom istraลพivanju u oazi Dachla. Prema Kaperovim rijeฤima, vojska ne bi nestala zbog pjeลกฤane oluje, veฤ‡ bi je napadnute u zasjedi i masakrirane od strane snaga egipatskih pobunjenika. Petubastis III. Ovaj bi poraz Darije I., Kambizov nasljednik, namjerno zataลกkao kako bi izbjegao udarac perzijskom moralu. Drevni hramski blokovi pronaฤ‘eni u Dachli podupiru ovu teoriju, jer spominju Petubastisa kao kralja okrunjenog nakon ove pobjede.

Uloga Herodota i mitologizacija dogaฤ‘aja

Herodot, poznat kao "Otac povijesti", primarni je izvor o nestanku Kambizove vojske. Prema njegovoj priฤi, skupinu je usred putovanja progutala pjeลกฤana oluja, ลกto je slika koja se zadrลพala u puฤkoj maลกti. Meฤ‘utim, mnogi struฤnjaci smatraju da je dio opisa mogao biti pod utjecajem lokalnih legendi ili ฤak perzijske propagande tog vremena.

Herodot nije jedina osoba koja piลกe o ovoj temi. Autori poput Strabona i Flavija Josipa takoฤ‘er spominju katastrofu, iako se njihove verzije razlikuju. Nadalje, moderni pisci poput Paula Sussmana koristili su ovu enigmu kao inspiraciju za romane kao ลกto je โ€œThe Enigma of Cambysesโ€.

Kulturni utjecaj i arheoloลกka pretraga

Misteriozni nestanak Kambizove vojske stoljeฤ‡ima je inspirirao istraลพivaฤe, arheologe i pustolove. U 20. stoljeฤ‡u maฤ‘arski istraลพivaฤ Lรกszlรณ Almasy, poznat po tome ลกto je bio inspiracija za roman i film โ€œEngleski pacijentโ€, dio ลพivota posvetio je traลพenju posmrtnih ostataka, iako bez uspjeha. Almรกsy je vjerovao da bi za katastrofu mogle biti odgovorne oluje vjetra poznate kao Ghibli, koje mogu doseฤ‡i brzinu od 200 kilometara na sat.

Nedavno je nekoliko arheoloลกkih projekata pokuลกalo identificirati moguฤ‡e lokacije vojnih ostataka, koristeฤ‡i suvremene tehnologije poput radara i satelitske analize. Meฤ‘utim, izravni dokazi ostaju nedostiลพni, a podruฤje Velikog pjeลกฤanog mora ostaje izazovno mjesto za istraลพivanje.

Mit, stvarnost ili oboje?

Nestanak Kambizove vojske mogao bi se smjestiti na sjeciลกte mita i stvarnosti. S jedne strane, povijesni izvjeลกtaji nude nam tragove koji, ฤini se, potvrฤ‘uju odreฤ‘ene detalje, kao ลกto su spomeni Petubastisa III i arheoloลกki nalazi u Siwi i Dachli. S druge strane, nedostatak konaฤnih dokaza ostavlja prostora za nagaฤ‘anja i legende.

Ovo ostaje fascinantan primjer kako se sile prirode, geopolitika i povijesni narativ mogu spojiti u dogaฤ‘aj ฤiji su odgovori, ฤini se, doslovno zakopani pod pijeskom vremena.

Ostavi komentar