Enigma izgubljene vojske Kambiza II fascinira generacije viลกe od dva tisuฤljeฤa. Ova priฤa, puna intriga, pustinjskog pijeska i nerijeลกenih misterija, datira iz 6. stoljeฤa prije Krista, kada je perzijska vojska 50.000 muลกkarca Nestao je bez traga dok je prelazio egipatsku pustinju. Ovaj dogaฤaj, koji je uglavnom opisao grฤki povjesniฤar Herodot, potaknuo je razne teorije koje pokuลกavaju objasniti jedan od najลกokantnijih nestanaka u antici.
Kambiz II., sin Kira Velikog i vladar Ahemenidskog Perzijskog Carstva, poduzeo je pohod na Egipat s ciljem proลกiriti njihove domene. Meฤutim, tragiฤni nestanak njegove vojske u pustinji dugo je ostavljao povjesniฤarima i arheolozima viลกe pitanja nego odgovora. Je li bilo stvarno? Je li to bio vojni poraz ili je, kako neki tvrde, bila odgovorna pjeลกฤana oluja? Ovaj ฤlanak otkriva sve moguฤe kutove ove fascinantne priฤe.
Povijesni kontekst Kambiza II
godine na perzijsko prijestolje stupio Kambiz II 530. pr nakon smrti svog oca, Kira Velikog, i vladao je do 523. godine pr. U njoj 525. pr, predvodio je vojsku da pokori faraona Psametikusa III., postavลกi se kao faraon Egipta nakon odluฤujuฤe bitke kod Peluzija.
Ambiciozan i ลพeljan uฤvrstiti svoju vlast, Kambiz je takoฤer planirao osvojiti oazu Siwa, dom poznatog Amunovog proroฤiลกta, jedne od glavnih vjerskih institucija u regiji. Prema povijesnim izvorima, njegova je namjera bila legitimirati svoju vladavinu povoljnim proroฤanstvom ili, ako to ne uspije, uniลกtiti proroฤiลกte i pokoriti sveฤenike.
Marลก u pustinju i nestanak
Vojska Kambiza II., sastavljena od nekih 50.000 muลกkarca, krenuo je prema oazi Siwa iz Tebe, prelazeฤi negostoljubivu zapadnu pustinju Egipta. Prema Herodotu, nakon sedam dana marลกiranja stigli su do oaze El-Kharga, no nakon ลกto su napustili to mjesto, vojnici su misteriozno nestali meฤu nepreglednim dinama. Najpoznatije objaลกnjenje je da je vojsku iznenadila ogromna pjeลกฤana oluja koja je muลกkarce zatrpala metrima pijeska, pretvorivลกi dogaฤaj u neviฤenu tragediju.
Iako je ova verzija ลกiroko prihvaฤena, s vremenom su se pojavile mnoge sumnje. Egiptolozi i arheolozi doveli su u pitanje istinitost ove priฤe, ukazujuฤi da je nestanak mogao biti uzrokovan drugim ฤimbenicima, poput nedostatka resursa, bolesti ili ฤak planirane vojne zasjede lokalnih pobunjenika.
Moderne teorije o sudbini vojske
Godine 2009. talijanski arheolozi Angelo i Alfredo Castiglioni tvrdili su da su pronaลกli dokaze koji bi mogli pripadati izgubljena vojska. Njihovi nalazi ukljuฤivali su ostatke kostura, bronฤano oruลพje i nakit karakteristiฤan za ahemenidsko doba u juลพnoj Siwi. Ta su otkriฤa protumaฤena kao moguฤi dokaz da je Kambizova vojska doista postojala i da je moลพda doista podlegla ekstremnim pustinjskim uvjetima.
Meฤutim, joลก jedna teorija dobila je na znaฤaju 2014. kada je egiptolog Olaf Kaper sa Sveuฤiliลกta Leiden predloลพio alternativno objaลกnjenje temeljeno na njegovom istraลพivanju u oazi Dachla. Prema Kaperovim rijeฤima, vojska ne bi nestala zbog pjeลกฤane oluje, veฤ bi je napadnute u zasjedi i masakrirane od strane snaga egipatskih pobunjenika. Petubastis III. Ovaj bi poraz Darije I., Kambizov nasljednik, namjerno zataลกkao kako bi izbjegao udarac perzijskom moralu. Drevni hramski blokovi pronaฤeni u Dachli podupiru ovu teoriju, jer spominju Petubastisa kao kralja okrunjenog nakon ove pobjede.
Uloga Herodota i mitologizacija dogaฤaja
Herodot, poznat kao "Otac povijesti", primarni je izvor o nestanku Kambizove vojske. Prema njegovoj priฤi, skupinu je usred putovanja progutala pjeลกฤana oluja, ลกto je slika koja se zadrลพala u puฤkoj maลกti. Meฤutim, mnogi struฤnjaci smatraju da je dio opisa mogao biti pod utjecajem lokalnih legendi ili ฤak perzijske propagande tog vremena.
Herodot nije jedina osoba koja piลกe o ovoj temi. Autori poput Strabona i Flavija Josipa takoฤer spominju katastrofu, iako se njihove verzije razlikuju. Nadalje, moderni pisci poput Paula Sussmana koristili su ovu enigmu kao inspiraciju za romane kao ลกto je โThe Enigma of Cambysesโ.
Kulturni utjecaj i arheoloลกka pretraga
Misteriozni nestanak Kambizove vojske stoljeฤima je inspirirao istraลพivaฤe, arheologe i pustolove. U 20. stoljeฤu maฤarski istraลพivaฤ Lรกszlรณ Almasy, poznat po tome ลกto je bio inspiracija za roman i film โEngleski pacijentโ, dio ลพivota posvetio je traลพenju posmrtnih ostataka, iako bez uspjeha. Almรกsy je vjerovao da bi za katastrofu mogle biti odgovorne oluje vjetra poznate kao Ghibli, koje mogu doseฤi brzinu od 200 kilometara na sat.
Nedavno je nekoliko arheoloลกkih projekata pokuลกalo identificirati moguฤe lokacije vojnih ostataka, koristeฤi suvremene tehnologije poput radara i satelitske analize. Meฤutim, izravni dokazi ostaju nedostiลพni, a podruฤje Velikog pjeลกฤanog mora ostaje izazovno mjesto za istraลพivanje.
Mit, stvarnost ili oboje?
Nestanak Kambizove vojske mogao bi se smjestiti na sjeciลกte mita i stvarnosti. S jedne strane, povijesni izvjeลกtaji nude nam tragove koji, ฤini se, potvrฤuju odreฤene detalje, kao ลกto su spomeni Petubastisa III i arheoloลกki nalazi u Siwi i Dachli. S druge strane, nedostatak konaฤnih dokaza ostavlja prostora za nagaฤanja i legende.
Ovo ostaje fascinantan primjer kako se sile prirode, geopolitika i povijesni narativ mogu spojiti u dogaฤaj ฤiji su odgovori, ฤini se, doslovno zakopani pod pijeskom vremena.